Katolički Božić 2025
Za koliko dana je Božić.
25. 12. 2025.
četvrtak
Došašće - 30. studeni 2025.
Priprema za Božić počinjala je došašćem, u dosta krajeva početak priprave bio je blagdan Svete Katarine 25. studenog. U to se vrijeme odlazilo na ranojutarnje mise zornice, postilo se i duhovno pripremalo za veliki blagdan. U novije se vrijeme proširio običaj izrade adventskog vijenca s četirima svijećama, a na svaku bi se adventsku nedjelju palila jedna svijeća.
Sveta Barbara - 4. prosinac 2025.
U nekim se hrvatskim krajevima na blagdan sv. Barbare stavlja pšenica u tanjuriće, koja proklija, zazeleni se, te postaje božićni ures u kućama i crkvama. U nekim zemljama odreže se na blagdan sv. Barbare grančica s trešnje, stavi se u vodu i na toplo pa ta grana za Božić procvjeta.
Sveti Nikola - 6. prosinac 2025.
Seoski je običaj da muškarci prerušeni sv. Nikolu obilaze djecu i donose im darove u čizmice, dobroj djeci donosio slatkiše, a njegov »pomoćnik« Krampus djeci koja su bila nevaljala donosio je šibu.
Sveta Lucija - 13. prosinac 2025.
Na Svetu Luciju sijala se božićna pšenica, a bila je simbol plodnosti, novog života i njegove obnove. Samim svojim izgledom davala je zelenilo i nadu usred zime i snijega, a služila je i kao blagoslov ljetine istodobno ukrašavajući domove. Pšenica se sadila na Svetu Luciju i rasla bi do Božića kad bi se uredila. Često bi se ukrasila hrvatskim bojama - crveno-bijelo-plavom trobojnicom, a katkad se unutar nje stavljala jabuka ili pak svijeća. Što je pšenica bila gušća i zelenija, to će biti bolja ljetina naredne godine. Poslije božićnih blagdana pšenicu se davalo pticama da se taj sveti dio Božića ne bi uništio. Seoski je običaj bio da muškarci i žene prerušeni u svetca i sveticu obilaze djecu i donose im darove. Sv. Lucija donosila je smokve, bademe, orahe i jabuke.
Badnjak - 24. prosinac 2025.
Ime Badnjaka povezano je s riječju "bdjeti" budući da se na taj
dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Na sam su se Badnjak ukućani
rano ustajali, a žene su napravile božićni objed, pospremile dom i spravile
nemrsnu hranu za večeru, budući da se na Badnjak posti. Uglavnom se jela
riba, često bakalar, pekao kruh koji bi bio na stolu sve do blagdana Sveta
tri kralja, a njegova je veličina simbolizirala obilje naredne godine.
Premda je kićenje božićnog drvca star običaj, u hrvatskim krajevima on
nije bio raširen sve do sredine 19. stoljeća. Bez obzira na to što kićenje
drvca nije bilo rašireno, domovi su se prije svejedno na Badnjak kitili
cvijećem i plodovima, a posebno zelenilom, a to su najčešće činila djeca.
Isprva su se kitila bjelogorična stabla, a poslije zimzelena, i to voćem,
najčešće jabukama, ali i šljivama, kruškama te raznim slasticama i ukrasima
izrađenim od papira, najčešće lanci te razne niti. Čest su i lijep ukras
bili pozlaćeni orasi i lješnjaci kojima se kitilo drvce. Nakon večere
odlazilo bi se na tradicionalnu misu, tzv. polnoćku, na kojoj bi se dočekao
Božić.
Božić - 25. prosinac 2025.
Božić je vjerski blagdan kojim se slavi rođenje Isusa
Krista.
Božić se slavi 25. 12. po gregorijanskom kalendaru, dok kod
crkava koje se pridržavaju julijanskog kalendara Božić se slavi 7. 1.
Prema Bibliji, Isusa, Božjeg Sina, rodila je Djevica Marija, uz pomoć svoga
zaručnika Josipa u gradu Betlehemu. Car August zapovjedio je popisivanje
stanovništva te su Josip i Marija krenuli na put. Zbog gužvi nisu mogli naći
mjesto u svratištima te su na posljetku završili u staji, okruženi domaćim
životinjama, gdje se Isus rodio. Anđeli su pastirima dojavili vijest
o Isusovu rođenju te su prvi vidjeli dijete. Poslije je zvijezda repatica
dovela sveta tri kralja do Isusa.
Kada je Uskrs 2025
| Kada je Tijelovo 2025
